Fosfor
[bt_bb_section layout=”boxed_1200″ lazy_load=”yes” allow_content_outside=”no” show_video_on_mobile=””][bt_bb_row][bt_bb_column order=”0″ lazy_load=”yes” width=”1/1″ width_lg=”1/1″ width_md=”1/1″ width_sm=”1/1″ width_xs=”1/1″][bt_bb_text]
Poznat kao: PO4 fosfat ili neorganski fosfat
Fosfor (P) je mineral koji se kombinuje s drugim tvarima u organskim i anorganskim fosfatnim spojevima. Izrazi fosfor i fosfat često se koriste naizmjenično kada se govori o testiranju, ali to je količina anorganskog fosfata u krvi koja se mjeri serumskim testom fosfor/fosfat.
Fosfati su značajni za proizvodnju energije, rad mišića i živaca te rast kostiju. Oni također igraju važnu ulogu kao pufer, pomažući u održavanju acidobazne ravnoteže u tijelu.
Fosfor test se radi zbog:
- Procjene nivoa fosfora u krvi, sam ili u sklopu bubrežnog panela;
- Pomoći pri dijagnosticiranju stanja za koje je poznato da uzrokuju abnormalno visoke ili niske nivoe fosfora;
- Ako imate poremećaj bubrega ili nekontrolirani dijabetes;
- Ako uzimate dodatke kalcija ili fosfata.
[/bt_bb_text][/bt_bb_column][/bt_bb_row][/bt_bb_section][bt_bb_section layout=”boxed_1200″ lazy_load=”yes” allow_content_outside=”no” show_video_on_mobile=””][bt_bb_row][bt_bb_column order=”0″ lazy_load=”yes” width=”1/1″ width_lg=”1/1″ width_md=”1/1″ width_sm=”1/1″ width_xs=”1/1″][bt_bb_accordion color_scheme=”” style=”outline” shape=”square” closed=”closed” responsive=”” publish_datetime=”” expiry_datetime=”” animation=”no_animation” el_id=”” el_class=”” el_style=””][bt_bb_accordion_item icon=”chemistry_f10e” title=”Potreban uzorak fosfora?”][bt_bb_text]
Uzorak krvi se uzima iz vene na ruci.
Ako je potreban vremenski uzorak urina, od Vas će se tražiti da sačuvate sav urin u određenom vremenskom periodu (obično 24 sata).
[/bt_bb_text][/bt_bb_accordion_item][bt_bb_accordion_item icon=”chemistry_f106″ title=”Potrebna priprema za fosfor test?”][bt_bb_text]
Ako radite krvni test za fosfor, nećete morati slijediti nikakve posebne pripreme za test.
Međutim, ako se radite fosfor test u sklopu panela, možda ćete morati postiti prije vađenja krvi ili ćete morati privremeno prestati uzimati određene lijekove.
Ako radite test fosfora u urinu, onda se najbolje posavjetovati sa laboratorijom jer se najčešće koristi 24-satni uzorak urina.
[/bt_bb_text][/bt_bb_accordion_item][bt_bb_accordion_item icon=”fontawesome_f155″ title=”Koliko košta fosfor test?”][bt_bb_text]
U LABOS laboratoriji možete uraditi dvije vrste testa na fosfor:
- Fosfor (neorganski) – 7 KM
- Fosfor (neorganski u 24h urinu) – 10 KM
[/bt_bb_text][/bt_bb_accordion_item][bt_bb_accordion_item icon=”chemistry_f10c” title=”Svrha fosfora?”][bt_bb_text]
Fosfor koji nam je potreban unosimo hranom koju jedemo.
Nalazi se u mnogim namirnicama i lako se apsorbira u probavnom traktu. Većina tjelesnih fosfata u kombinaciji s kalcijem pomaže u formiranju kostiju i zuba. Manje količine nalaze se u mišićnom i nervnom tkivu. Ostatak se nalazi unutar ćelija u cijelom tijelu, gdje se uglavnom koriste za skladištenje energije.
Normalno, samo oko 1% ukupnih tjelesnih fosfata prisutno je u krvi. Veliki izbor namirnica, poput graha, graška i oraha, žitarica, mliječnih proizvoda, jaja, govedine, piletine i ribe, sadrži značajne količine fosfora. Tijelo održava nivo fosfora/fosfata u krvi regulirajući koliko se fosfora apsorbira iz crijeva i koliko se izlučuje putem bubrega. Na nivo fosfata utiče i interakcija paratiroidnog hormona (PTH), kalcijuma i vitamina D.
Nedostaci fosfora (hipofosfatemija) mogu se primijetiti zbog pothranjenosti, malapsorpcije, neravnoteže kiselinsko-bazne ravnoteže (pH), povećanog kalcija u krvi i s poremećajima koji utječu na funkciju bubrega.
Višak fosfora (hiperfosfatemija) može se vidjeti s povećanim unosom minerala, niskim kalcijem u krvi i s disfunkcijom bubrega.
Neko s blagim do umjerenim nedostatkom fosfora često nema simptome. Uz ozbiljan nedostatak fosfora, simptomi mogu uključivati slabost mišića i zbunjenost. Ekstremni višak fosfora može uzrokovati simptome slične onima kod niskog kalcija, uključujući grčeve u mišićima, zbunjenost, pa čak i napade.
[/bt_bb_text][/bt_bb_accordion_item][bt_bb_accordion_item icon=”chemistry_f10c” title=”Kako se koristi fosfor test?”][bt_bb_text]
Test fosfora najčešće se naručuje zajedno s drugim testovima, poput onih za kalcij, paratiroidni hormon (PTH) i/ili vitamin D, kako bi se pomoglo dijagnosticirati i/ili pratiti liječenje različitih stanja koja uzrokuju neravnotežu kalcija i fosfora.
Dok se testovi fosfora najčešće provode na uzorcima krvi, fosfor se ponekad mjeri u uzorcima urina kako bi se nadziralo njegovo izlučivanje putem bubrega.
[/bt_bb_text][/bt_bb_accordion_item][bt_bb_accordion_item icon=”chemistry_f10d” title=”Kada se naručuje fosfor test?”][bt_bb_text]
Budući da blago abnormalne nivoi fosfora obično ne izazivaju simptome, ispitivanje fosfora se obično provodi u skladu s abnormalnim testom kalcija i/ili kada su prisutni simptomi abnormalnog kalcija, poput umora, slabosti mišića, grčeva ili problema s kostima.
Testiranje fosfora može se također naručiti zajedno s drugim testovima ako simptomi ukazuju na bubrežne i gastrointestinalne poremećaje.
Kada se otkriju stanja koja uzrokuju abnormalne nivoe fosfora i/ili kalcija, u redovitim intervalima se može naručiti testiranje oboje radi praćenja učinkovitosti liječenja.
[/bt_bb_text][/bt_bb_accordion_item][bt_bb_accordion_item icon=”chemistry_f12b” title=”Šta znači rezultat fosfora?”][bt_bb_text]
Nizak nivo fosfora (hipofosfatemija) u krvi može biti posljedica ili povezan sa:
- Povećan kalcij u krvi (hiperkalcemija), posebno zbog hiperparatiroidizma;
- Prekomjerna upotreba diuretika;
- Neuhranjenost;
- Alkoholizam;
- Teške opekotine;
- Dijabetička ketoacidoza (nakon liječenja);
- Hipotireoza;
- Smanjen kalij u krvi (hipokalemija);
- Hronična upotreba antacid;
- Rahitis i osteomalacija (zbog nedostatka vitamina D).
Više koncentracije fosfora u krvi od normalnih (hiperfosfatemija) u krvi mogu biti posljedica ili povezane sa:
- Otkazivanja bubrega;
- Bolest jetre;
- Hipoparatireoidizam;
- Dijabetička ketoacidoza (kada se prvi put vidi);
- Povećan unos hranom (dodatak fosfata).
Abnormalno visoki nivoi fosfora mogu dovesti do oštećenja organa zbog kalcifikacije, taloženja kalcijum fosfata u tkivima. To je, međutim, rijetko i češće je da visoki nivo fosfora dovodi do kardiovaskularnih bolesti ili osteoporoze.
Nivoi fosfata obično su veći kod djece nego kod odraslih jer im kosti aktivno rastu.
Niski nivoi fosfata u djece mogu inhibirati rast kostiju, a visoki nivoi mogu biti pokazatelj stanja koje narušava tjelesnu ravnotežu minerala.
Bezalkoholna pića i prethodno zapakirana hrana imaju visok sadržaj fosfora, za koji neki nutricionisti vjeruju da doprinosi prekomjernoj konzumaciji fosfora. Na nivo fosfora u krvi i urinu može uticati upotreba klistira i laksativa koji sadrže natrijum fosfat, višak dodataka vitamina D u ishrani i intravenozna primena glukoze.
[/bt_bb_text][/bt_bb_accordion_item][bt_bb_accordion_item icon=”chemistry_f11c” title=”Ako nema simptoma, kako ću znati imam li abnormalni nivo fosfora?”][bt_bb_text]
Abnormalni nivoi fosfora obično se otkrivaju zbog povezanosti i utjecaja na nivo kalcija. Kalcij se rutinski testira kao dio sveobuhvatnog metaboličkog panela (SMP) i osnovnog metaboličkog panela (OMP), koji se često naručuju kao dio zdravstvenog pregleda. Ako imate abnormalan nivo kalcijuma, Vaš doktor će obično provjeriti Vaš nivo fosfora.
[/bt_bb_text][/bt_bb_accordion_item][bt_bb_accordion_item icon=”chemistry_f12d” title=”Mogu li vegetarijanci zadovoljiti svoje potrebe za fosforom bez pribjegavanja mesu ili mliječnim proizvodima?”][bt_bb_text]
Da, ali samo oko 50% fosfora u biljnim izvorima, poput graha, leće, žitarica, kikirikija i badema, dostupno je tijelu jer nam nedostaju enzimi za njegovu obradu. Izuzetak od ovoga je hljeb od kvasca jer kvasac osigurava potrebne enzime.
[/bt_bb_text][/bt_bb_accordion_item][/bt_bb_accordion][/bt_bb_column][/bt_bb_row][/bt_bb_section]